Zdrav kao dren, kaže se za osobu koja nema nikakve tegobe. U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren (Corpus mas), koja je popularna još od antičkih vremena.
Drenjina raste svuda, najviše na suhim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma.
Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do polovine oktobra zavisno od vrste genotipa, klime, nadmorske visine i drugih faktora. Plodovi drenjka su tamnocrveni, slatkokiselkastog, pomalo oporog ukusa.
Od plodova drenjka mogu se praviti razne namirnice.
Podnosi niske temperature
Može uspjevati u predjelima do 1300 m nadmorske visine.
Uspjeva na zemljištima različite reakcije, mada mu najviše odgovaraju blago alkalna do neutralna zemljišta. Iako može da uspijeva i na plitkom zemljištu, ipak mu najviše odgovaraju srednje duboka zemljišta, u osnovi bogata hranjivim elementima i humusom. Može uspjevati u predjelima do 1300 m nadmorske visine. Dren podnosi niske zimske temperature i do -30˚C, ali kasni proljećni mrazevi mogu oštetiti pupoljke. Međutim pošto je period cvjetanja drena dug, nikada ne dolazi do 100 odsto oštećenja.
Dren je dugovječno drvo sporog rasta, postoje primjerci koji su stari i po 200 godina.
Raste kao žbunasta biljka ili niska stablašica visine 7-8 m, sa zaobljenom gustom krošnjom. U prirodi jedan grm drena manjih dimenzija daje 10-15 kg plodova, a usamljena stabla koja su dobro razvijena daju i preko 100 kg plodova. Oblik i veličina ploda jako varira kao i boja plodova od svijetlo do tamnocrvene, a u nekim rejonima sreću se i vrste sa žutom bojom ploda.
Sistemi gajenja
Kod nas postoje odlični uslovi za gajenje drena, posebno u organskoj proizvodnji, jer ova voćna vrsta ne zahtjeva primjenu pesticida, a visoke i stabilne prinose postiže i na lošijim zemljištima. Selekcijom i kalemljenjem na sijance dobijaju se sadnice koje rode druge ili treće godine od sadnje. Razmak pri sadnji je obično 6×4 m. Na jedan hektar plantaže drena sadi se 400-625 sadnica i u punoj rodnosti prinosi se kreću 20 do 25 tona plodova po hektaru. Period sazrevanja plodova na jednom stablu je 10 do 12 dana, pa je i berba sukcesivna.
Upotreba i značaj
Drenjak u sebi (svom plodu) sadrži znatnu količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U drenjinama ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u narandži. Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok.
U Francuskoj i Italiji se od drenjina masovno pravi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj se kuhaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira. U Rusiji se od drenjina prave ukusne juhe, a drenjina se koristi i kao začin za specijalitete od mesa i ribe.
Drenjak – Ljekovito Bilje
Ljekovitost drena ne ignoriše ni medicina modernog doba.
Drenjak pomaže u liječenju:
- grla,
- malokrvnosti,
- boginja,
- bolesti bubrega,
- hemoroida,
- dijabetesa i drugih tegoba.
Dobar je i kod zarastanja rana.
Svaki dio biljke je ljekovit:
- plod,
- list,
- kora,
- cvijet,
- svježe i osušene koštice.
Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može da se koristi za regeneraciju kože i sluzokože. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drenjina pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za probavu. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke
Izvor: Agroklub