Mikrobiološka ili bakterijska gnojiva sve više se primjenjuju u voćarskoj proizvodnji. Ona predstavljaju čistu kulturu određenih uzgojnih sojeva mikroorganizama na hranjivoj podlozi. Njihov utjecaj može se pokazati na više načina:
- umanjuju mogućnost pojave asfiksije korijena – smanjenju koncentracije CO2 u zemljištu;
- pomažu ubrzavanje procesa pretvaranja organske tvari u mineralne pristupačne forme pogodne za ishranu voćaka;
- poboljšavaju opskrbu voćaka dušikom
- poboljšavaju oslobađanje elemenata iz teško pristupačnih formi, pretvarajući ih u spojeve koje voćka lako usvaja i koristi.
Mikrobiološka gnojiva za zdravo voće
Preparati mikrobioloških gnojiva koriste se u raznim oblicima, ovisno od vrste i načina primjene gnojidbe. Tako postoje tekuća gnojiva, suha (u prahu ), vlažna, zamrznuta (granulirana) i dr. U proizvodnji se najviše koriste: fiksatori dušika, fosfobakterin, mikorizin, humiforini i silikobakterin.
“Primjenom fiksatora dušika povećava se količina dušika u zemljištu. Oni sadrže aktivne vrste simbioznih i slobodnih fiksatora dušika i algi koje fiksiraju dušik. Najviše se koriste vlažne forme gnojiva s tresetom kao nosačem i tekućeg oblika, a najviše primjene imaju u rasadničkoj proizvodnji. Fosfobakterin se priprema od čiste kulture bakterija, koje mineraliziraju organske spojeve s fosforom. Primjenjuju se na zemljištima bogatom fosforom. Mikorizin sadrži mikorozne gljive i koristi se za inokulaciju korijena sadnice pred sadnju. Mikorizne gljive pomažu apsorpciju hranjivih elemenata i vode iz zemljišta. Humiforin ubrazava proces mineralizacije organskih tvari. Unosi se u zemljište sa stajnjakom. Silikobakterin je mikrobiološko gnojivo koje pomaže oslobađanje kaliju iz alumosilikata pomoću mikroorganizama koji proizvode veće količine ugljične kiseline čime otapaju alumosilikate i druge minerale kalija”, objašnjava savjetodavac iz voćarstva i vinogradarstva Aleksandar Mitić.
Navedena mikrobiološka gnojiva imaju pozitivnu ulogu u ishrani voćarskih kultura, a samim tim u dobivanju zdravijeg i sigurnijeg ploda.
Izvor: http://www.agroklub.com