Moderno poslovanje je mnogo više od tradicionalnih korporacija i kompanija, te se i sama defnicija poduzetništva svakodnevno nadograđuje.
Freelanceri, hobisti, poduzetnici, e-commerce, društveni mediji kao kanali prodaje….svi ovi elementi su sveprisutni na modernom tržištu, i ponekad je izazov adekvatno ih smjestiti u postojeći pravni okvir. Formiranje poslovne ideje je samo po sebi zahtjevno, ali njeno pokretanje otvara niz pitanja – kako nazvati svoj business, kako formirati brend, kako osigurati finansiranje, marketing…..i dok su sva ova pitanja neizmjerno važna za uspješnu realizaciju poslovne ideje, jedno od temeljnih pitanja na kojem će počivati vaše ideje i strateški definirati njen razvoj jeste – koji oblik poslovanja trebam izabrati?
Odabir forme poslovanja će direktno uticati na to ko će donositi odluke, oporezivanje, pitanje odgovornosti, obim poslovanja, troškove, opcije za širenje….itd. I onda….koje forme su dostupne? U nastavku su predstavljene opcije koje se smatraju najprikladnijim za business-početnike.
Kako znati koja forma poslovanja je najprikladnija za business ideju i planirani obim i način poslovanja? U nastavku dajemo detaljniji pregled pojedinih formi poslovanja, kao i modernih kategorija u poduzetničkom svijetu, sa komparativnim pregledom njihovih prednosti.
Ko su freelanceri?
Pravna regulativa u Bosni i Hercegovini nije prepoznala freelancere, i nije ih definisala. U tržišnom smislu, freelancing se najčešće definira terminima „slobodni rad“ ili „honorarni rad“, vezujući ga za individualne angažmane zasnovane na nekom obliku ugovora, uz naknadu, i u pravilu uz ograničeno vremensko trajanje angažmana. Samim tim nameće se veliko pravno i porezno pitanje – u koju pravno i porezno prepoznatu kategoriju se freelancer može uklopiti?
Ko su hobisti?
Hobiste možemo definirati kao osobe koje se amaterski bave određenim kreativnim djelovanjem koje rezultira najčešće određenim proizvodom koji može (ali ne mora) biti plasiran na tržište. Npr. ručna izrada nakita. U trenutku kada je proizvod plasiran na tržište, aktivira se pitanje pravne i poreske regulacije, jer se aktivira pitanje obavljanja privredne djelatnosti.
Šta je obrt?
Obrt je termin koji se primjenjuje u FBiH, samostalni preduzetnik u RS. Nominalno, radi se o istom obliku poslovanja. Obrt je u FBiH definisan kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registrovanih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od strane fizičkih lica sa ciljem postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Dakle u srži leži obavljanje privredne djelatnosti s ciljem postizanja dobiti. Djelatnost prije svega mora biti dopuštena i registrovana, što u praksi podrazumijeva da kao takva mora biti svrstana pod jednu od djelatnosti koja je definirana klasifikacijom djelatnosti koja je usvojena na nivou BiH. Zakonom, kojim je primarno regulisan obrt, definirani su i alternativni načini obavljanja određenih djelatnosti, kao što su srodne djelatnosti, domaća radinost i tradicionalni zanati. Suštinski, način registracije i obavljanje same djelatnosti se tehnički ne razlikuje značajno, pa je prevladavajući faktor u definiranju primjenjive kategorije vrsta posla koji je predmet djelatnosti.
Tako razlikujemo:
Ko može biti obrtnik?
Obrtnik može biti isključivo fizičko lice, koje je poslovno sposobno (u pravilu da ima navršenih 18. godina života) i u pravilu državljanin BiH.
Ako je za obavljanje određene djelatnosti potrebno ispuniti i dodatne uslove – npr. odgovarajuća stručna sprema ili zdravstvena sposobnost, obrtnik može zaposliti voditelja obrta koji ispunjava ovaj uvjet i na taj način udovoljiti i općim i posebnim uslovima.
U RS je također dodatno propisano da osoba ne smije imati dospjelih poreskih obaveza, odnosno da nema neplaćenih novčanih kazni ili troškova vezanih za prekršajni postupak, te da pravosnažnom odlukom nadležnog organa nije izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti koja se registruje.
Vrste obrta
Izvor:
“Priručnik za pokretanje i vođenje biznisa”
MarketMakers
Catalyst for Change