Elektroprivreda BiH je u svom Planu poslovanja za period od 2023. do 2025. godine najavila je oporezivanje emisije CO2. Tako će kompanije, odnosno domaćinstva koja koriste fosilna goriva (drva, ugalj…) za proizvodnju ili grijanje plaćati dodatni porez na CO2, a sukladno potpisivanjem Sofijske deklaracije koju su potpisale zemlje Zapadnog Balkana i obavezale se na dekarbonizaciju do 2050. godine.
Solarni paneli
Ako se uzme u obzir da, recimo, od ukupnih troškova u poljoprivredi, 6-9% otpada na potrošnju energije dobivene iz fosilnih goriva, ovaj porez će dodatno opteretiti poslovanje poljoprivrednika u BiH.
Na sreću za proizvodnju energije postoji ekonomski isplativa, ekološki prihvatljiva i održiva alternativa – solarna fotonaponska energija.
Solarna energija ne samo da dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, već i povećava održivost ali i konkurentnost na tržištu.
Šta su to solarni paneli? Solarni paneli se koriste za zagrijavanje vode ili zraka (za opskrbu toplom vodom, grijanje prostora, za potrebe akvakulture toplovodnih vrsta, u sušionicama) ali i za pumpe za navodnjavanje. Također, solarni paneli mogu biti izuzetno značajni jer se višak ovako proizvedene energije može koristiti i za prodaju te tako biti dodatni izvor prihoda, a registrovana gazdinstva koja koriste ovaj alternativni izvor energije se mogu brendirati i kao tzv. zelene destinacije, naprimjer u turizmu, i tako kreirati pozitivnu sliku o sebi u javnosti.
Osim benefita koji proizilaze iz same električne energije, način postavljanja solarnih panela također može biti itekako koristan za rast usjeva ali i za stoku u poljoprivrednim gazdinstvima. Neki usjevi, posebno one vrste koje vole sjenu, mogu biti plodonosniji ako su solarni paneli postavljeni tako da ih prekrivaju, a ovi paneli istovremeno mogu biti i zaštita od sve češćih vremenskih nepogoda kao što su grad ili tuča te prekomjerne sunčeve toplote, a koji su posljedica globalnih klimatskih promjena.
Nadalje, paneli postavljeni okomito ili pod određenim uglom, mogu poslužiti i kao ograda i pružiti hlad životinjama na ispaši zbog čega one imaju manju potrebu za vodom. Ovako postavljeni paneli već se uveliko primjenjuju na brojnim farmama širom Evrope ali i u SAD-u, a s obzirom da nosači solarnih panela ne moraju biti od betona, lako ih je rastaviti i premjestiti prema različitim potrebama.
Solarni paneli – cijena u BiH
Osim različitih mogućnosti primjene i benefita za usjeve i životinje, najvažnija je njihova ekonomska isplativost. Cijena jednog solarnog postrojenja je od 1000 do 3000 KM po kW instalirane snage solarnih panela,a na farmamam širom svijeta se uglavnom koriste ona postrojenja sa proizvodnom snagom od 10kW. Što je elektrana veća, investicija po kW instalirane snage je manja, pa stoga ovisno od veličine postrojenja i stepena potrošnje, isplativost dolazi u periodu od 5 do 12 godina.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, svaki šesti poljoprivrednik već je prepoznao korist upotrebe solarnih panela na svom gospodarstvu. Zašto onda poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini ne bi mogli iskoristiti njen geografski položaj i skoro 2000 sunčanih sati tokom godine? Bilo koji proizvođač orašastih plodova mogao bi ove panele koristiti za sušenje, mljekari bi mogli grijati vodu za potrebe svojih mljekara, vinogradari sa juga bi u kršnim regijama mogli proizvoditi i prodavati tako dobijenu električnu energiju, te koristiti je za navodnjavanje vinograda, vlasnici staklenika bi također mogli svoje povrtnice zagrijavati uz ovaj obnovljivi izvor energije, a sve to uz ekološki i tržišni benefit te ekonomsku isplativost.
Svjesni toga da ovu investiciju ipak ne mogu sva poljoprivredna gazdinstva priuštiti, Mikrokreditna fondacija LIDER pruža finansijsku i potpuno besplatnu savjetodavnu podršku za ove projekte.
Dovoljno je da pošaljete upit na mail marketing@lider.ba ili se javite putem besplatne info linije 080 022 336 i ljubazno osoblje MKF Lider će vam pružiti besplatne savjete vezano za mini solarne elektrane i finansiranje inovativnih i energetski efikasnih projekata u vašem poljoprivrednom gazdinstvu.