Urbanom poljoprivredom do zdravog povrća i opuštajućih oaza.
Mini vrtovi su planirani na 50 balkona u Sarajevu. U njima će se uzgajati salata, rukola, špinat, paradajz. Za prve korisnike je planirano 100 posuda i 100 komada rasada.
Od ovog proljeća 50 balkona u Sarajevu biće ukrašeno mini vrtovima, u kojima je planiran uzgoj salate, špinata, začinskog bilja pa i paradajza. Na ovaj način, stanovnici grada, iako nemaju zemljište za sadnju, biće u mogućnosti da proizvedu određene vrste vlastitog povrća. Planirano je da biljne kulture budu posađene u vertikalne sisteme, koje su osmislili i proizveli domaći stručnjaci. Finansijska sredstva za ovaj projekat pod nazivom „Urbana poljoprivreda“ obezbijedila je Turska razvojna agencija (TIKA). Projektom će ove godine biti obuhvaćeno 50 korisnika u Sarajevu, a iduće godine 450.
Za ovakav način uzgoja povrća nije potreban veliki prostor. Prema računici „Urbane poljoprivrede“, intenzivni vertikalni sistemi pretvaraju površinu balkona od recimo 8m2 u proizvodnu površinu od 20 kvadrata.
Svjež proizvod i ušteda
„Slični sistemi postoje u svijetu, ali su skupi. Mi smo htjeli da se naprave u BiH. Sistem smo kreirali kolega Petar Glamočija i ja. Firma iz Mostara je zadužena za proizvodnju“, kaže Lutvija Karić, koordinatorica projekta i profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu.
U toku realizacije ovog projekta korišten je i 3D printer kako bi se izvršile određene probe. Profesorica Karić navodi da je pri kraju testiranja posuda, koje će biti montirane na kalupe i u koje će se saditi biljke. „Za prve korisnike je planirano 100 posuda i 100 komada rasada salate, rukole, špinata, pa čak i paradajza. Ovakvi sistemi su najviše namijenjeni za lisnate biljke s obzirom na robusnost paradajza, ali ćemo i to probati“, objašnjava Karić.
Riječ je o poluhidroponskom sistemu, koji zahtjeva minimalan aganžman. Sistem je napunjen vodom, a saksije su vezane jedna za drugu. Kad je u pitanju doziranje vode, kako napominje Karić, sistem se nadopunjava svakih sedam do deset dana.
Ovakvi mini vrtovi na balkonima korisnicima omogućavaju svježe proizvode, kao i uštedu u kućnom budžetu.
„ Bit je da se koristi svježa salata, da ne ide u frižider, da se ne skupljaju bakterije. Čim se ubere jedna, stavlja se druga. Na taj način se i štedi“, ističe Karić. Ona se nada da će sve biti spremno da u maju budu postavljeni vertikalni vrtovi i rasadi na prvih 50 balkona. S obzirom na to da su uzgojeni rasadi, korisnici će salatu i druge biljke moći konzumirati za mjesec dana. „U prvoj godini intenzivno ćemo pratiti rad i razvoj ovog sistemam kako bismo naučili koji su najčešći problemi i onda ćemo napraviti brošuru za narednih 450 korisnika kako bismo im prenijeli iskustva“, kaže Karić.
Urbana Poljoprivreda – Svježa salata direktno sa balkona
Projekat za socijalno ugrožen
U nekoliko sarajevskih opština održane su prezentacije radi upoznavanja građana sa vertikalnim uzgojem povrća i začinskog bilja, te sprovedene ankete, kako bi se zainteresovani prijavili. Onima koji budu izabrani biće dodijeljen vertikalni intenzivni sistem za proizvodnju, supstrat i rasadi. Korisnici će dobiti i priručnike za proizvodnju.
Izvor: Agroplaneta