Koze spadaju među najstarije pripitomljene vrste životinja. Iako čovjeku daju puno toga, u bivšoj SFRJ je bio na snazi zakon o zabrani koza, jer je u tom periodu najčešći način uzgoja je bio ekstenzivni uzgoj koji se bazirao na ispaši i brstu.
Ipak, koze u uzgoju imaju brojne prednosti. Radi se o laganim, spretnim, izdržljivim, pametnim životinjama koje su i pravi umjetnici u skupljanju hrane, a koje nam pri tome daju i visoko vrijedne proizvode. U Bosni i Hercegovini značajnije povećanje uzgoja koza počinje u zadnjih desetak godina zahvaljujući zaljubljenicima u ove životinje, a pravi procvat je započeo sa pandemijom Covid19 kada je bilo gotovo nemoguće proizvesti dovoljne količine kozijeg mlijeka u odnosu na potražnju.
Ukoliko se već bavite uzgojem koza ili pak razmišljate da započnete, donosimo vam ključne zahtjeve koje je potrebno ispuniti kako biste imali zdrave životinje. Sretno!
Šta je važno u štalskom uzgoju?
Jedna od prvih stvari koju trebaju uzgajivači uraditi je da provjere zakonske mogućnosti i ograničenja. To je opisano u Zakonu o stočarstvu FBiH i Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja BiH.
Štala za koze ili kozarnik treba da obezbjedi ugodan boravak kozama. Kozarnik treba biti suh, dobro osvijetljen i bez propuha, a pod ravan ili minimalno naget. Za jedno grlo treba imati u prosjeku oko 1,5-2 m2 podne površine. U knjigama zoohigijene su naznačene minimalne podne površine za svaku od kategorije životinja.
- Negravidne koze trebaju minimalno 0,6-0,8 m2
- Gravidne koze 1,5 m2
- Koze sa jarićima 1,8 m2
- jarci 3-4 m2 podne površine.
Pod kozarnika treba biti od dasaka ili cigle (preporučeno) ili betonski (manje preporučeno, te bi trebalo obezbjediti 0,5 kg slame po životinji kao prostirku. Zidovi kozarnika se najčešće grade od građevinskih blokova ili cigle, a idealni bi bili i oni od daski. Do 1,5 m u visinu zidove bi trebalo omaltati radi lakšeg i boljeg pranja i dezinfekcije.
Prozori trebaju biti bar 8% podne površine i postavljeni bliže tavanici kako bi se spriječio direktan udar zraka na životinje kada se prozori otvore.
Tavanica ima jako važnu ulogu u održavanju mikroklimata. Pravi se od drveta i u njoj se odlaže sijeno pa tako predstavlja i dobru termoizolaciju. Za krov kozarnika mnogi kažu da je najbitniji dio. Kao što smo rekli na tavanici se odlaže sijeno pa je jako bitno napraviti krov koji ne prokišnjava. Najčešći materijal je drvo.
Pomoćni objekti u sklopu kozarnika
Boksovi za jarenje se nalaze u sklopu staje i odvajaju se pregradama. Na manjim farmama se obično montiraju po potrebi jer koze u njima ne provode mnogo vremena.
Boksovi za prihranjivanje jaradi su sastavni dio kozarnika. Česti su kod farmi koje su orjentisane na proizvodnju mlijeka, jer se na tim farmama jarići rano odbijaju od majki pa im je potrebno prihranjivanje.
Boks za rasplodne jarčeve može biti u sastavu kozarnika ili van njega. Prostor mora biti dovoljno veliki (pogledati ranije potrebnu podnu površinu) da se životinja može slobodno kretati. Prostor za bolesne životinje – trebao bi biti izvan kozarnika da bi se razdvojile bolesne od zdravih životinja.
Ispust – pravi se uz dužu stranu kozarnika, i trebao bi biti površinom jednak kozarniku. Jedan dio ispusta mora biti natkriven kako bi se životinje sklonile ili od kiše ili od direktnog sunca.
U kozarniku treba predvidjeti posebnu prostoriju ili izgraditi poseban objekat za mužu koza. Takva prostorija ili objekat se naziva izmuzište i trebalo bi biti napravljeno tako da omogući lagan ulazak i izlazak životinja.
Oprema u kozarniku
Oprema u kozarniku podrazumjeva jasle, korita za koncentrat, pojilice i pomične ograde. Jasle mogu biti od drveta, metala, ili kombinacije već navedenih materijala. Mogu biti sa koritom za koncentrat na dnu, ali i bez istoga. Postavljaju se na visinu 30-40 cm iznad prostirke.
Pojilice moraju obezbjeđivati dovoljnu količinu čiste i svježe vode. Pomične ograde se koriste kada trebamo izdvojiti neke od životinja. Recimo da bi pripremili bokseve za jarenje.
Uslovi u kozarniku
Higijenski i mikroklimatski uslovi u kozarniku su jako važni za održavanje dobrog zdravstvenog stanja životinja.
Kozarnik treba biti dobro osvijetljen (40 do 60 luksa), a bilo bi poželjno da osvjetljenje obezbjeđuju uglavnom prozori. Vlažnost u kozarniku u zavisnosti od literature treba biti minimalno 50-60%, maksimalno 80-85%, dok je optimalna vlaćnost 65-75%. Temperatura za odrasle životinje je optimalno 10-15 stepeni celzijusa, a za mlade između 15 i 20 stepeni celzijusa. Ovi uslovi su jako bitni jer su viskoproduktivne životinje jako osjetljive na promjene u mikroklimi.
Higijenski uslovi su izuzetno bitni. Kozarnik bi trebalo redovito čistiti i prati, a i dezinfekciju bi bilo dobro raditi dva puta godišnje.
Pravilna ishrana koza
Pravilna ishrana koza je jako važna kako za zdravlje životinje tako i za proizvodnost. Pravilnom ishranom i dovoljnom količinom hrane može se značajno istaknuti genetski potencijal jedinke. Koza u svojoj ishrani koristi znatno veći broj vrsta biljaka nego ovce i goveda. Osnova ishrane treba biti kabasta hrana u vidu ispaše, sijena, sjenaže, silaže te dijelova drvenastih biljaka koje vole brstiti.
Koncentratna hraniva u vidu zrnevlja žitarica i ona se daju kada imamo visokoproizvodne životinje, ili kada želimo veći prirast mesa.
Isplativost uzgoja koza
Za razliku od bliske prošlosti kada su koze bile na lošem glasu zbog karakterističnog mirisa kako mesa tako i mlijeka, danas se tržište se promjenilo. Sada proizvodi od kozijeg mesa i mlijeka predstavljaju delikatese u cijelom svijetu.
Za sada, u Bosni i Hercegovini su samo mala poljoprivredna gazdinstva počela prerađivati kozije milijeko, dok veliki pogoni za preradu mesa i mlijeka još uvijek nisu prepoznali mogućnosti koje ovi proizvodi donose.
Priredio Dr.Vet. Med
Zlatan Hasibović
Iz MKF “Lider” kažu da nude rješenje za sve izazove i potrebe poljoprivrede, bilo da je riječ o proizvodnji ili uslugama u ovom sektoru. Potvrđuju nam da se i oni oslanjaju na dugoročnu saradnju zasnovanu na obostranom povjerenju i partnerskom odnosu.
“Nudimo pakete finansijskih i besplatnih, nefinansijskih usluga prilagođen potrebama i interesima poljoprivrednika tokom cjelokupnog trajanja saradnje. Finansijski ih podržavamo u nabavci opreme i poljoprivrednih mašina, izgradnji ili adaptaciji objekata, nabavci stoke i peradi, sjemenskog/sadnog materijala, đubriva i stočne hrane te ostalih investicija vezanih za poljoprivredu ili kombinaciji navedenih namjena“, navode iz ove fondacije.
U paketu nefinansijskih usluga su savjetovanje, edukacija, asistencija, promocija, uvezivanje, razmjena iskustava i razvoj ideja. Također, razvili su i platformu za male privrednike Pravi lider, koja poljoprivrednicima omogućava besplatno oglašavanje proizvoda i usluga, pristup edukacijama, uspostavljanje novih partnerstava i pristup informacijama o svim aktuelnim sadržajima vezano za njihov biznis.
