Nažalost, ne radi se o heavy metal koncertu, već o oboljenju koje je opasno po zdravlje životinja i ljudi, a uz to nanosi i ogromne ekonomske štete. Možemo se prisjetiti i straha od bioloških napada s početka 2000-ih, kada se zbog antraksa pošta u velikom broju zemalja pregledavala pod strogim mjerama.
Zašto pišemo o antraksu?
Antraks je u Hrvatskoj potvrđen nakon što su laboratorijski testovi na uginulim govedima u Dalmaciji, 18. i 20. jula, pokazali prisustvo opasne bakterije Bacillus anthracis. Riječ je o bolesti poznatoj i kao bedrenica (u narodu i stručnoj literaturi često se naziva i „crni prišt“ – naročito kada se javlja u kožnom obliku kod ljudi).
Sve ove oznake odnose se na isto oboljenje – vrlo zarazno, opasno i potencijalno smrtonosno, kako za životinje, tako i za ljude.
Iako se antraks često smatra bolešću prošlosti, on i dalje postoji u mnogim dijelovima svijeta. Klimatske promjene, poplave, isušivanje i poremećaji u korištenju zemljišta mogu doprinijeti aktivaciji spora koje godinama, pa i decenijama, miruju u tlu. Zbog toga se bolest i dalje smatra ozbiljnom prijetnjom – naročito u toplim, vlažnim i ruralnim područjima.
Šta je antraks?
Antraks (bedrenica) je perakutna ili akutna zarazna bolest koju uzrokuje sporogena bakterija Bacillus anthracis. Najčešće se javlja kod domaćih i divljih sisara – goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda – ali i kod ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili njihovim tkivom.
Do infekcije dolazi:
- direktno iz tla,
- hranom koja je rasla na kontaminiranom zemljištu,
- putem zaraženih koncentrata, ekskremenata ili krvi.
Širenje uzročnika u određenom području može se odvijati pomoću rijeka, insekata, pasa, svinja i ptica. Rijeke se kontaminiraju preko otpadnih voda kožarske industrije, lešina uginulih životinja ili izlivanja iz zaraženih zona.
Područja sa visokom koncentracijom spora nazivaju se „antraksne zone“ ili „antraksni distrikti“. Infekcija se kod životinja najčešće dešava ingestijom kontaminirane vode ili hrane – bakterija tada kroz mikropovrede u digestivnom traktu ulazi u krvotok. Inhalacijska infekcija kod životinja je rijetka.
Simptomi antraksa kod životinja
Inkubacija traje od jedne do dvije sedmice.
- Goveda i ovce najčešće razvijaju perakutni oblik bolesti. U tim slučajevima, životinje se pronađu mrtve bez ikakvih prethodnih simptoma. Smrt nastupa za 1 do 2 sata, a karakterističan znak je prisustvo nezgrušane krvi iz prirodnih otvora (nos, usta, anus). Akutna forma traje do 48 sati i uključuje depresiju, visoku temperaturu (do 42°C), odbijanje hrane, zastoj buraga, dok gravidne životinje često pobace.
- Konji obolijevaju od akutnog intestinalnog oblika. Pojavljuju se kolike, dijareja, visoka temperatura i fatalna septikemija.
- Svinje su manje osjetljive, ali mogu razviti jak otok u orofaringealnoj regiji, što dovodi do otežanog disanja i gutanja.
Šta učiniti ako se sumnja na antraks?
U slučaju iznenadne smrti životinje bez jasnih simptoma, uz prisustvo krvi iz prirodnih otvora, ne smije se dirati lešina niti otvarati truplo. Postoji veliki rizik od širenja infekcije i kontaminacije tla. Potrebno je odmah kontaktirati lokalnu veterinarsku službu ili inspekciju, koja će preduzeti potrebne mjere.
Liječenje i kontrola bolesti
Suzbijanje antraksa regulisano je zakonom jer je riječ o zoonozi – bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude. Ključni su brza dijagnoza, izolacija slučajeva i dezinfekcija.
Prevencija pojave antraksa
- Nespecifična profilaksa obuhvata: pravilno uklanjanje lešina zaraženih životinja, izbjegavanje ispaše u zaraženim područjima i zabranu nabavke hrane iz antraksnih distrikata.
- Specifična profilaksa (imunoprofilaksa) podrazumijeva vakcinaciju životinja. U rizičnim područjima, vakcinacija se provodi sezonski – najčešće prije ljeta. Vlasnici stoke trebaju se obratiti veterinarskoj stanici kako bi se informisali o dostupnosti vakcine i planovima imunizacije.
Antraks kod ljudi
Kod ljudi, antraks se može javiti u tri oblika:
- Kožni oblik – najčešći i najmanje opasan, javlja se nakon kontakta sa zaraženom životinjom ili njenim proizvodima (npr. koža, vuna).
- Plućni oblik – nastaje udisanjem spora i vrlo je ozbiljan, često sa smrtnim ishodom ako se ne liječi odmah.
- Digestivni oblik – rezultat konzumacije zaraženog mesa; rijedak je, ali težak za liječenje.
U svim slučajevima, pravovremena medicinska intervencija je ključna za preživljavanje.
Priredio Dr.Vet. Med
Zlatan Hasibović
Pitanje pošaljite putem email-a: info@pravilider.ba ili putem naše Facebook stranice Mikrokreditna fondacija LIDER ->>> klikom OVDJE