Špinat je jednogodišnja biljka kratke vegetacije (30-60 dana).
Uzgaja se zbog zelenih listova koji se koriste kao salata i varivo. Špinat je povrtlarska kultura koja se, pored luka i salate, redovno uzgaja u plastenicima bez grijanja tokom zime. Svoje mjesto u plasteničkoj proizvodnji zauzeo je zahvaljujući tome što dobro podnosi niske temperatire i zbog deficita ove kulture tokom zimskih mjeseci na tržištu.
Temperatura i vlažnost direktno utiču na kvalitet
Ručnom sjetvom se troši oko 20 odsto više sjemena. Nakon sjetve zemljište se valja glatkim valjkom kako bi se povećao dodir sjemena i zemlje.
Kako Uzgajati Špinat u Plastenicima
Uslovi uspijevanja
Špinat je kultura čije sjeme klija na +4 ºC. Optimalna temperature za rast i razvoj kreće se od 15-18 ºC. Biljke izdržavaju temperature do 10 ºC. Najbolje rezultate postiže na plodnim humusnim i rastresitim zemljištima. Niske temperature i niska vlažnost direktno utiču na kvalitet špinata.
Priprema Zemljišta
Priprema zemljišta za sjetvu špinata počinje uklanjanem biljnih ostataka prethodne kulture. Nakon čišćenja objekta, rastresti 3-5kg/m2 zgorjelog stajnjaka. Oranje se obavlja na dubini 25-30 cm, nakog čega se rastrese mineralno đubrivo NPK a količina zavisi od plodnosti tla. Nakon rasprostiranja mineralnog đubriva zemljište se isfreza, dobro usitni i poravna.
Sjetva
Sjetva špinata u plastenicima obavlja se ručno ili mašinski. Mašinskom sjetvom sjeme se sije u redove na razmak 20 cm red od reda i 3-4 cm u redu, na dubinu 2-2,5 cm. Za kvadratni metar površine potrebno je 2-3 grama sjemena. Ručnom sjetvom se troši oko 20 odsto više sjemena. Nakon sjetve zemljište se valja glatkim valjkom kako bi se povećao dodir sjemena i zemlje. Ovom operacijom se vlaga iz zemljišta ravnomjerno prenosi na sjeme, pa je nicanje ujednačeno. Nakon valjanja, zemljište se zalije sa 10-12l/m2 vode.
Sorte i hibridi špinata koji su najaktuelniji za uzgoj u našim uslovima su:
- Dolphin F1,
- Matador,
- Samos F1,
- Mariska F1,
- El forte F1.
Njega u Toku Vegetacije
Špinat se prehranjuje jednom u toku vegetacije.
Odmah nakon nicanja biljke se pokrivaju agrilnom folijom. Temperatura u objektu se održava između 14 i 16 ºC. Zalijevanje se obavlja svakih 10-12 dana i to između redova u jutarnjim satima.
Berba Špinata
Berba se obavlja kada biljke razviju 6-8 listova i postignu zadovoljavajuću veličinu. Biljke se odsijecaju u zoni korijenovog vrata tako da se lišće ne rasipa. Ubrani špinat se pakuje u kartonsku ili drvenu ambalažu, pazeći da se ubrani listovi ne lome.
Bolesti i Štetočine Špinata
Uvenuće špinata – ovaj parazit napada biljku u fazi tri lista do pune zrelosti, a manifestuje se gubljenjem boje i turgora u rubnim dijelovima lista koji postepeno dobija žutu boju. Pored lista parazit napada i korijenove dlačice a potom i glavni korijen, zbog čega biljka vene i propada. Zaštita pošto parazit živi u tlu, preporučuje se sterilizacija zemljišta.
Plamenjača Špinata
Posebnu opasnost plamenjača predstavlja ukoliko do napada dođe u fazi nicanja špinata
U toj fazi napadnuti su kotiledoni i biljke obično ugibaju. Kod napada u kasnim fazama zaraza se manifestuje pojavom žutih pjega na licu lista, a na naličju lista ispod tih pjega razvija se sivoljubičasta prevlaka. Napadnuti listovi se na kraju suše i opadaju. Zaštita se sastoji u sjetvi prema plamenjači otpornih hibrida špinata.
Štetnici Špinata
Špinat oštećuju štetnici u tlu, korijenove nematode, repina nematode, sovice pozemljuše, lisne sovice, puževi, lisne uši i neki drugi štetnici. Pošto lišće špinata služi za ishranu insekticide treba upotrebljavati vrlo pažljivo.
Izvor: Agro Planeta