Nakon povlačenja vodenih i bujičnih nanosa pristupa se procjeni mogućeg uticaja poplave na zemljište. U ovome slučaju prvo je potrebno obratiti se nadležnim institucijama koje će putem svojih stručnih službi procijeniti uticaj poplave i narediti mjere u cilju revitalizacije tla.
Nakon što je stanje nakon poplava stabilizovano i sigurno je pristupiti poplavljenim područjima, najprije je potrebno ukloniti ostatke nanijetih materijala koje je poplava sa sobom donijela. Ovo je važno ukoliko se radi o bujičnim poplavama koje sa sobom donose i strukture koje se ne trebaju naći na poljoprivrednom zemljištu. Potrebno je ukloniti sve strane materije poput stijena, šljunka i krupnog pijeska. Ukoliko se na parceli nalazi sloj manji od 10 cm sitnog pijeska moguće ga je uz dublje oranje zaorati sa zemljištem i na taj način popraviti strukturu zemljišta. Veće nanose potrebno je ukloniti.
Kroz parcelu se prokopava nekoliko kanala prema padu nagiba terena kako bi voda koja se još nalazi vezana u zemljištu mogla oticati. U ovome slučaju treba biti pažljiv i ne koristiti teške poljoprivredne mašine koje će dodatno zbiti oranični sloj zemljišta.
Slika 2. Sanacija štete od poplave na poljoprivednom zemljištu (Izvor: wikipedia)
U ovisnosti od rezultata analize zemljišta i procjene rizika kontaminacije tla fekalnim i drugim biološkim materijalom dozvoljava se ili ne zaoravanje zelenih žetvenih materijala. Dodatno, poželjno je u ovisnosti od gore navedenih faktora uraditi zaoravanje kultura bogatih azotom.
Nakon što se nivo zasićenosti zemljišta vodom smanji na prihvatljiv nivo za upotrebu mehanizacije potrebno je pristupiti pripremi i obogaćivanju oraničnog sloja zemljišta. Na područjima na kojima je uslijed poplava uklonjen plodni oranični sloj potrebno je nanijeti ilovasti materijal zajedno sa sitnim pijeskom i đubrivom te primjenom mehanizacije izvršiti dublje oranje kako bi se nanijeti materijal homogenizirao. Pri ovoj aktivnosti moguće je koristiti i dezinfekcijaska sredstva koja će biti odabrana u ovisnosti od rezultata prethodno provedene analize zemljišta na patogene mikroorganizme. Od proizvoda za dezinfekciju u praksi se najčešće koriste ona na bazi hlora, budući da isti pokazuje dejstvo na široki spektar patogenih mikroorganizama.
Ukoliko je poljoprivredna proizvodnja bila zasnovana u zaštićenom prostoru potrebno je najprije iz zaštićenog prostora iznijeti sva fizička onešišćenja, fiksirati eventualno pokvarene dijelove konstrukcije i ukoliko je pokrovni materijal neoštećen izvršiti njegovu dezinfekciju. Sve ostale aktivnosti nastaviti provoditi kao i aktivnosti na otvorenom polju.
Nakon gore navedenih aktivnosti na zemljištu potrebno je ponovno izvršiti detaljnu hemijsku analizu tla sa ciljem dopune hranjivih materija, kako bi se istom u što kraćem roku vratila upotrebna vrijednost. Nakon što se steknu uslovi za ponovno korištenje zemljišta u poljoprivredne svrhe može se izvršiti sjetva kultura. Za prvi turnus poželjno je praktikovati kulture bogate azotom čiji se žetveni ostaci zaoravaju te na taj način dodatno obogaćuju tlo hranjivim materijama, posebno azotom (grašak, djetelina, grahorice, lucerka i sl.).
Polazeći od činjenice da je zemljište živ medij čije se osobine mijenjaju, preporuka je nakon svake godine ponoviti osnovnu analizu zemljišta sa ciljem nadopune hranjivih materija a sve u cilju revitalizacije zemljišta, te optimizacije poljoprivredne proizvodnje. Ovu praksu preporučljivo je kontinuirano provoditi tokom prvih pet godina od poplave. Također, potrebno je poštovati pravila plodoreda i svih agrotehničkih mijera na postpoplavaljenom zemljištu. Ukoliko je zemljište locirano u uslovima koji obiluju padavinama preporučljivo je instaliranje drenažnih sistema kako bi višak vlage mogao pravovremeno da otiće. Kao drenažni materijal najčešće se koristi pijesak različitih frakcija te drenažne cijevi.
Tekst pripremila: Agronom, LEJLA GRBO
Iz MKF “Lider” kažu da nude rješenje za sve izazove i potrebe poljoprivrede, bilo da je riječ o proizvodnji ili uslugama u ovom sektoru. Potvrđuju nam da se i oni oslanjaju na dugoročnu saradnju zasnovanu na obostranom povjerenju i partnerskom odnosu.
“Nudimo pakete finansijskih i besplatnih, nefinansijskih usluga prilagođen potrebama i interesima poljoprivrednika tokom cjelokupnog trajanja saradnje. Finansijski ih podržavamo u nabavci opreme i poljoprivrednih mašina, izgradnji ili adaptaciji objekata, nabavci stoke i peradi, sjemenskog/sadnog materijala, đubriva i stočne hrane te ostalih investicija vezanih za poljoprivredu ili kombinaciji navedenih namjena“, navode iz ove fondacije.
U paketu nefinansijskih usluga su savjetovanje, edukacija, asistencija, promocija, uvezivanje, razmjena iskustava i razvoj ideja. Također, razvili su i platformu za male privrednike Pravi lider, koja poljoprivrednicima omogućava besplatno oglašavanje proizvoda i usluga, pristup edukacijama, uspostavljanje novih partnerstava i pristup informacijama o svim aktuelnim sadržajima vezano za njihov biznis.
