Kao što se često spominje, u praksi postoje dva osnovna termina sadnje voćaka i to proljetna i jesenja sadnja. Sadnja u jesen ima niz prednosti, kao što su duži vremenski period za adaptaciju sadnica na nove uslove uzgoja, dovoljna količina vlage u zemljištu i sl.
Međutim, ukoliko iz bilo kojeg razloga nije moguće obaviti jesenju sadnju, sadnja u proljeće ostaje kao jedna od alternativa. Proljetna sadnja se kao i jesenja provodi u periodu mirovanja vegetacije, što je u našim klimatskim uslovima u većini slučajeva od februara do polovine marta mjeseca. Optimalno vrijeme za proljetnu sadnju je dok su sadnice u fazi mirovanja, odnosno prije nego što počnu pupati. Također, ranija proljetna sadnja omogućava bolje ukorjenjavanje sadnica prije ljetnih vrućina.
Osim odabira termina sadnje, za uspješno bavljenje voćarskom proizvodnjom, neophodno je ispuniti i druge uslove kao što su: pravilna priprema zemljišta, odabir kvalitetnog sadnog materijala i adekvatna njega mladih stabala.
Pravilna priprema zemljišta prije svega podrazumijeva hemijsku analizu tla s ciljem korekcije eventualnih nedostataka plodnosti, odnosno nedovoljnog prisustva hranjivih materija. Osim hemijske analize, zemljište planirano za podizanje voćnjaka je potrebno preorati, a ukoliko za to ne postoje uslovi onda pripremiti pojedinačne rupe, najčešće dimenzija 50x50x50cm. Ukoliko su rezultati analize ukazali na nedostatak hraniva u zemljištu, prilikom sadnje je neophodno osim stajskog gnojiva dodati i mineralna đubriva, i to prije svega fosfor i kalij.
Kada je u pitanju odabir sadnog materijala, njegov pravilan izbor je jedan od ključnih faktora za uspjeh buduće proizvodnje. Preporuka je da se kupovina sadnog materijala obavi iz ovlaštenih rasadnika, uz prateće certifikate koji potvrđuju sortnu čistoću kao i zdravstvenu ispravnost.
Prilikom kupovine sadnica bilo koje voćne vrste potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:
- Da su sadnice zdrave, bez vidljivih oštećenja i bolesti (zdrava sadnica podrazumijeva onaj sadni materijal koji posjeduje certifikat o zdravstvenoj ispravnosti odnosno sadni materijal na kojem nema tragova oboljenja niti prisustva štetnih organizama).
- Da imaju dobro razvijen korijenov sistem (kvalitetna sadnica treba da ima 3-5 dobro razvijenih skeletnih grana sa mnoštvom obrastajućeg korijenja, čija je osnovna uloga opskrbljavanje biljke vodom i hranivima iz tla. Ako sadnica ima preslab ili nerazvijen korijen, nakon sadnje može imati problema s prijemom, rastom kao i kasnijom rodnošću. Također, neposredno prije sadnje je važno pravilno skratiti korijenove žile (ako su previše izdužene) kako bi se podstaklo brže formiranje novih- korisnijih korjenčića. Prilikom odabira sadnog materijala, posebnu pažnju treba obratiti na kalem mjesto, koje treba da bude vidljivo i zdravo, bez ispucalih tkiva kao i prisutnih infekcija).
- Da su prilagođene klimatskim uslovima planiranog područja za uzgoj (vrlo važan korak prilikom odabira sadnog materijala je analiziranje mogućnosti uzgoja željene vrste/sorte u datim klimatskim uslovima. U našim uslovima susreću se dvije klimatske kategorije prema kojima se vrši razvrstavanje voćnih vrsta, odnosno sorti spram njihovih zahtjeva za uzgoj. Iz navedenog proizilazi da su neke vrste/sorte više pogodne za uzgoj u kontinentalnim uslovima dok druge vrste/sorte preferiraju mediteransku klimu. U većini slučajeva u kontinentalnim uslovima se uzgajaju: jabuka, kruška, šljiva i sl., dok u mediteranskim uslovima uzgoj je većinom rezervisan za breskvu, kajsiju, trešnju, orah i sl. Važno je napomenuti da unutar određene voćne vrste postoje sorte koje su pogodne za uzgoj u kontinentalnim uslovima kao i one koje su pogodne za uzgoj u uslovima toplije klime. Jedan od primjera takve vrste je trešnja. Dakle, vrlo je važno obratiti pažnju na navedeno, jer ukoliko u uslovima kontinentalne klime odaberemo sortu ili voćnu vrstu koja preferira topliju klimu vrlo vjerovatno je da će doći do izmrzavanja uslijed ranijeg kretanja vegetacije u proljeće).
- Da su sorte koje odgovaraju potrebama proizvođača i tržišta (također jedan od faktora koji utiče na rentabilnost određene proizvodnje je i plasman proizvoda na tržište. Prije podizanja zasada potrebno je istražiti tržište na koje se žele plasirati budući proizvodi, odnosno istražiti potrebe i zahtjeve kupaca. Na domaćem tržištu već duži niz godina su zastupljene uglavnom iste sorte većine voćnih vrsta. Tako npr., od jabuka prednjači sorta Idared, Jonagold, Grenny Smith, Gala i sl., od krušaka najzastupljenije su sorte Viljamovka, Abate Fetel, Konferans, od šljiva Stanley, Čačanska ljepotica, Čačanska rodna i sl. Također, na odabir sortimenta utiču i preferencije proizvođača kao i namjena tih proizvoda. Ako je zasad namjenjen za komercijalnu proizvodnju onda se biraju sorte koje su tražene na tržištu, sa dobrim urodom, otpornošću na bolesti i štetnike i dužom mogućnošću skladištenja. Za vlastite potrebe biraju se sorte izraženog okusa sa manjim zahtjevima za zaštitom. Osim navedenog na uspješan plasman proizvoda na tržište utiču kvalitet plodova, ambalaža i pakovanje kao i krajnja cijena proizvoda.
U cilju postizanja maksimalnih prinosa kvalitetnog voća, neophodno je provoditi niz mjera njege, kako u toku same vegetacije tako i u periodu mirovanja. Mjere njege uključuju adekvatno navodnjavanje, prihranjvanje, zaštitu od bolesti i štetočina te orezivanje. Svaka od ovih radnji zahtijeva znanje, te jedino uz njihovo pravovremeno provođenje može se očekivati visok prinos kvalitetnih proizvoda kao i u krajnjem slučaju rentabilnost proizvodnje.
Tekst pripremila: Agronom, LEJLA GRBO
Iz MKF “Lider” kažu da nude rješenje za sve izazove i potrebe poljoprivrede, bilo da je riječ o proizvodnji ili uslugama u ovom sektoru. Potvrđuju nam da se i oni oslanjaju na dugoročnu saradnju zasnovanu na obostranom povjerenju i partnerskom odnosu.
“Nudimo pakete finansijskih i besplatnih, nefinansijskih usluga prilagođen potrebama i interesima poljoprivrednika tokom cjelokupnog trajanja saradnje. Finansijski ih podržavamo u nabavci opreme i poljoprivrednih mašina, izgradnji ili adaptaciji objekata, nabavci stoke i peradi, sjemenskog/sadnog materijala, đubriva i stočne hrane te ostalih investicija vezanih za poljoprivredu ili kombinaciji navedenih namjena“, navode iz ove fondacije.
U paketu nefinansijskih usluga su savjetovanje, edukacija, asistencija, promocija, uvezivanje, razmjena iskustava i razvoj ideja. Također, razvili su i platformu za male privrednike Pravi lider, koja poljoprivrednicima omogućava besplatno oglašavanje proizvoda i usluga, pristup edukacijama, uspostavljanje novih partnerstava i pristup informacijama o svim aktuelnim sadržajima vezano za njihov biznis.
