Rukola se može gajiti skoro preko cijele godina, na otvorenom ili u plastenicima. Dobro podnosi i sušu, a može se gajiti i na poluzasjenčenim i vjetrovitim terenima
Rukola je mediteranska samonikla lisnata biljka. Ova zeljasta jednogodišnja biljka pripada porodici kupusnjača, zajedno sa kupusom, brokolijem, prokeljom, kelerabom, karfiolom, keljom. Za ishranu se koriste pored listova i cvjetovi i zrelo sjeme. Danas se uzgaja kao kultivisana biljka i kao takva rukola je krupnija i manje je gorka. Rukola ima karakterističan gorak i aromatičan ukus, a oštrina ukusa se povećava sa starošću biljke, tako da se preporučuje kupovina mlade biljke. Koristi se kao salata, najčešće u kombinaciji sa drugim povrćem.
Nasjeckani listovi mogu poslužiti kao začin, ili se koriste u raznim sosevima, čorbama i supama, jer i pri kuvanju ne gubi ljekovita svojstva. Sjeme rukole se koristi za proizvodnju domaćeg senfa, dok cvjetovi uglavnom služe za ukrašavanje salata.
Bogata vitaminima i mineralima
Rukola je bogata vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima. Kada su u pitanju vitamini, najviše ima vitamina C, koji se dužim stajanjem biljke gubi, preporuka je da se čuva u frižideru u hermetički zatvorenoj posudi. Takođe je dobar izvor vitamina grupe B, vitamina A, K i folata.
Rukola je bogata sljedećim mineralima: gvožđe, magnezijum, kalcijum, kalijum, bakar, fosfor. Sastoji se uglavnom od vode i ima mnogo ugljenih hidrata i bjelančevina. U 100 grama svježe namirnice ima svega 20 – 25 kalorija, a odličan je izbor jer je izuzetno bogata navedenim mineralima i vitaminima.
Ljekovita svojstva
Ova biljka ima brojna ljekovita svojstva. Čuva srce, jer čisti krv, sadrži materije koje imaju antikancerogena svojstva, odličan je antioksidans, reguliše varenje, koristi se za liječenje čira, hroničnog zatvora, prehlade, kašlja i bolesti jetre. Stručnjaci je sve više ističu kao biljku koja smanjuje rizik od raka dojke. Zbog bogatstva antibakterijskih materija smatra se prirodnim antibiotikom.
Rukola se može gajiti skoro preko cijele godina, na otvorenom ili u plastenicima. Otporna je na mraz i ne zahtijeva mnogo toplote. Dobro podnosi i sušu, a može se gajiti i na poluzasjenčenim i vjetrovitim terenima. Od sjetve za 40 dana postiže berbu. To je kultura koja nema ozbiljnih problema sa bolestima i štetočinama.
Sjetva rukole može početi u rano proljeće, obično u martu i može da se sije sve do oktobra. Tako se listovi mogu brati i zimi, a u slučaju mrazeva, biljke treba zaštititi.
Ukoliko želite da se hranite zdravo, rukola je pravi izbor za vas.
Izvor: www.agroplaneta.info
Autor: Ana Đorđević, dipl. ing. prehrambene tehnologije