Veličina fonta:

A

A

A

Voćna muha i ptice napadaju plodove krušaka, kako ih zaštititi?

Voćna muha jaja polaže u gotovo zrele plodove do pet milimetara duboko, a zatim se ličinke spuštaju dublje i završavaju svoj razvoj za otprilike dvije sedmice.

Sredozemna voćna muha (lat. Ceratitis capitata) štetnik je koji će u narednim godinama predstavljati veliku prijetnju poljoprivrednim proizvođačima. Pogoduju joj visoke temperature, posebice u aprilu i maju. Prvo se javlja na breskvama i nektarinama, napada agrume, ali i jabuku i krušku.

Prema nekim podacima, parazitira na 240 biljnih vrsta. Najviše joj odgovaraju vrijednosti od 30 do 32 oC zato što se jedna generacija (a može ih biti više od 15), razvije za petnaestak dana.

Strada voće pred berbu

Ženka je žuto – smeđe boje i krila su joj uvijek otvorena kada miruje. Odrasle jedinke prisutne su već od aprila. Imaju leglicu dužine dva milimetra. Jaja polažu u gotovo zrele plodove (kada je u njima povećan sadržaj šećera) do pet milimetara duboko, a zatim se ličinke spuštaju dublje i završavaju svoj razvoj za otprilike dvije sedmice. U onim nezrelim se ne hrane.

Napadnuti plodovi gube tržišnu vrijednost

Nakon završetka razvoja, izlaze iz voća i kukulje se u zemlji. Ako su temperature visoke, za dvadesetak dana ciklus se ponavlja. Događa se da voće izgleda zdravo, međutim, kada se okrene s druge strane vidi se mala rupa u koju su položena jaja.

Kod proizvođača koji koriste manje insekticidnih tretmana dogodi se da se, pred berbu, registriraju rupe u plodovima, kao što je trenutno slučaj kod krušaka, naročito na sorti Santa Marija.

Najveći problem je što na mjestu gdje je probušena brzo dolazi do truleži koja se širi i zbog koje kruška gubi svaku tržišnu vrijednost.

Od sterilnih mužjaka do začina

Najbolje rezultate u borbi protiv voćne muhe pred berbu, jer su insekticidi ograničeni karencom, je dao preparat Laser na bazi spinosada, koji se primjenjuje u ekološkoj proizvodnji, ali kod nas nema dozvolu u kruški. U svijetu se upotrebljava u vrlo malim dozama – 0,02 posto, u vidu mamca, zajedno s bakterijom Saccharopolyspora spinosa. Može pomoći i u većim dozama, ali se trendovi sve više okreću novim metodama suzbijanja.

Sve je popularnija SIT odnosno “tehnika sterilnih kukaca” (SIT- Sterile insect technique) odnosno mužjaka koji se puštaju po voćnjacima i oplođuju ženke koje zatim polažu sterilna jaja. Nakon nekog vremena dolazi do pada populacije.

Zaštita agruma od sredozemne voćne muhe tehnikom sterilnih kukaca

Najvažniji način suzbijanja, posebice u manjim nasadima, je sanitacija, odnosno, sakupljanje i iznošenje napadnutih plodova.

Mogu se primijeniti i još neki prirodni preparati, poput:

  • lista paradajza i pelina,
  • sa začinima kao što su čili i papar uz dodatak češnjaka, koji odbijaju muhu od ploda,
  • pomaže i ocat s devet ili 11 posto alkohola.

Doze nisu toliko važne koliko činjenica da bi tekućina koja se stavlja u prskalicu trebala biti što ljuća.

Voće treba štititi i od ptica!

Jedino valja biti oprezan kod primjene octa. Dovoljno je najviše dvije litre na 50 litara vode. I čime god da tretirate stabla, radite to u večernjim ili jutarnjim satima. Mnogi koriste i Neem ulje koje djeluje kao repelent.

Teško se boriti protiv ptica

Ptice također mogu činiti veliku štetu, naročito u voćnjacima koji su okruženi šumom. Šojka (kreja) je najveći štetnik i vrlo ju je teško otjerati. Proizvođači se žale da ne pomažu strašila, otrovni mamci, topovi, a bilo je slučajeva da su ptice pred voćarima ulijetale u krošnju i kljucale plodove. Trenutno je najveći izazov kod uzgajivača krušaka jer su ptice, zbog dugog sušnog perioda, gladne i žedne te, uslijed nedostatka hrane u šumi, dolijeću do voćnjaka. Kasnije na njih dolaze ose i stršljenovi koji mogu biti opasni i po život ljudi.

Jedna od mjera koja bi pomogla u borbi protiv ptica je zatvaranje voćnjaka mrežom s bočne strane u slučaju da postoji ovakva protugradna zaštita. Međutim, to je zbog velikih troškova moguće na manjim površinama. Pomaže i sadnja grmolikih biljaka s plodovima jarkih boja i sjetva suncokreta, ali ni to ne predstavlja potpunu zaštitu.

Izvor: Agro Klub

Podijeli na društvenim mrežama: