Proljeće je već uveliko stiglo, a dobar dio farmera koji se bave ekstenzivnim uzgojem stoke u ovom periodu pušta stoku na ispašu.
Ispaša je tradicionalan način držanja stoke u ekstenzivnom uzgoju, a goveda koja redovno borave na pašnjaku su zdravija, imaju bolju ishranu i veću dobrobit.
Zašto je to tako?
Svakodnevnim boravkom na ispaši, stoci se omogućava prirodnija i kvalitetnija ishrana, potrebna fizička aktivnost, te slobodno kretanje.
Međutim, prelazak s zimske ishrane, koja se uglavnom bazirala na sijenu, na svježu i sočnu pašu – ako se uradi naglo – može izazvati određene probleme.
Koji su to najčešći problemi?
1. Nadun (Timpanija)
Nadun je poremećaj koji nastaje zbog prekomjernog nakupljanja gasova u buragu, što dovodi do njegovog proširenja. Najčešće se javlja kod goveda i ovaca, a uzroci su uglavnom povezani s ishranom.
Iako se nadun može javiti i ljeti i u jesen, najčešće se pojavljuje rano u proljeće kada stoka bez prethodnog privikavanja izlazi na bujne i vlažne pašnjake. Takva trava sadrži velike količine lako rastvorljivih proteina, što predstavlja rizik. Posebno su opasne mlada lucerka, djeteline i druge mahunarke, pa čak i ozima žita ako se koriste za ispašu.
Nadun se dijeli na akutni i hronični, a prema vrsti sadržaja u buragu razlikujemo pjenasti i nadun slobodnim gasom. Kod stoke na ispaši najčešći je pjenasti nadun, a evo nekih karakterističnih znakova:
- Povećanje trbuha (posebno lijeve strane)
- Uznemirenost, često ustajanje i ležanje
- Stenjanje, ubrzano disanje (često kroz usta), isturen jezik i pojačano slinjenje
- Puls ubrzan (100–120), disanje može dostići i 60 u minuti
- Povraćanje, tečan izmet u mlazevima
- Pokreti buraga u početku pojačani, kasnije prestaju
- Leđa pogrbljena, prednje noge raširene, drhtanje mišića
- Smrt može nastupiti već nakon 3–4 sata od pojave simptoma, naročito kod mlađih grla
Ako primijetite ove simptome – odmah pozovite doktora veterinarske medicine.
2. Proliv (Dijareja)
Proliv kod goveda je česta pojava koja može nastati zbog:
- Naglog prelaska na sočnu ishranu – organizam nije naviknut na povećanu količinu vlage i lako probavljive hranjive tvari
- Trovanja – gladna stoka može pojesti otrovne biljke koje se često nalaze na pašnjacima (npr. ljutić, gavez, čemerika)
I u ovom slučaju, veterinarska intervencija je preporučena ako se stanje ne stabilizira brzo.
Ostali mogući problemi:
- Acidoza buraga – promjene pH vrijednosti usljed fermentacije lako probavljivih ugljikohidrata
- Tetanija paše (hipomagnezijemija) – usljed nedostatka magnezija u mladim pašnjacima
- Poremećaj mikroflore buraga – posebno kod naglih promjena u ishrani
Kako spriječiti ove probleme?
Najbolje rješenje je postepeno navikavanje stoke na novu ishranu. Preporučuje se da se bar 7 dana prije izlaska na ispašu u staji počne dodavati svježe pokošena trava uz redovne zimske obroke. Svakim danom povećavati udio svježe trave, a smanjivati količinu sijena.
Iako se u intenzivnoj proizvodnji stoka ranije rijetko izvodila na pašnjake, danas se i taj trend mijenja – te ova praksa može biti korisna i za farmere koji se bave intenzivnom proizvodnjom.
Priredio Dr.Vet. Med
Zlatan Hasibović
Pitanje pošaljite putem email-a: info@pravilider.ba ili putem naše Facebook stranice Mikrokreditna fondacija LIDER ->>> klikom OVDJE