Obavještenje preuzeto sa Facebook stranice Ureda za veterinarstvo BiH koje je objavljeno 15.1.2025.
“Obavještavamo javnost da je potvrđen jedan slučaj slinavke i šapa (serotip O) kod tri uginula bivola u jednom objektu gdje je ukupno prisutno 14 bivola, u okrugu Märkisch-Oderland, savezna republika Brandenburg u Njemačkoj. Sumnja na imanju je uspostavljena 09.01.2025. godine, da bi već 10.01.2025. godine od strane njemačke nacionalne referentne laboratorije (Friedrich-Loeffler-Institute) potvrđeno prisustvo virusa slinavke i šapa. Sve mjere propisane evropskim i nacionalnim zakonodavstvom se provode, kao i epidemiološko istraživanje, a u ovom trenutku porijeklo bolesti još uvijek nije utvrđeno.
Ovo je prvi slučaj slinavke i šapa u Njemačkoj nakon 1988. godine, i prvi slučaj u Evropskoj uniji nakon pojave ove bolesti u Bugarskoj 2011. godine. Posljednji slučaj ove bolesti u Bosni i Hercegovini je zabilježen 1968. godine i Bosna i Hercegovina ima uspostavljen status od strane Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH), kao država službeno slobodna od slinavke i šapa.
Slinavka i šap je izuzetno opasna virusna bolest papkara (goveda, ovce, koze, svinje i druge divlje papkare), ali nije opasna za ljude, odnosno nije zoonoza.
O navedenom slučaju obavještena su sva nadležna tijela entiteta i Brčko Distrikta BiH za poslove veterinarstva koja će dalje postupiti u skladu sa svojim nadležnostima u cilju podizanja svijesti javnosti o značaju bolesti slinavka i šap i u cilju ranog otkrivanja bolesti u Bosni i Hercegovini.”
Zašto je važno pratiti bolest slinavke i šapa?
Neko se može pitati: Zašto uzbuna kad se radi o samo tri slučaja?
Ekonomske štete izazvane izbijanjem slinavke i šapa u Ujedinjenom Kraljevstvu 2001. godine procijenjene su na 4 milijarde američkih dolara (3,1 milijarda funti). Na globalnom nivou, zbog brzog širenja ove bolesti, godišnje se bilježe štete između 6 i 21 milijarde dolara.
Šta je slinavka i šap?
Slinavka i šap (latinski: Aphthae epizooticae) je visoko zarazna bolest koja se brzo širi i teško zaustavlja. Ova bolest primarno pogađa papkare, posebno goveda. Ovce, koze i svinje takođe mogu oboljeti, ali kod njih bolest obično ima blaže simptome i teže se prepoznaje. Izaziva je virus slinavke i šapa (FMDV).
Osim domaćih papkara oboljeti mogu i divlji papkari.
Kako prepoznati bolest?
Simptomi bolesti uključuju:
- Ranice na koži između papaka, što uzrokuje šepavost.
- Pojačano lučenje pljuvačke.
- Ranice u ustima.
- Visoka tjelesna temperatura.
- Depresija.
- Pobačaji.
- Iznenadna smrt novorođenih životinja.
- Smanjena mliječnost.
- Gubitak tjelesne mase.
Izvori infekcije
Glavni izvor infekcije su zaražene životinje. Puknuće samo jednog mjehura može osloboditi ogromne količine virusa.
Bolest se širi:
- Direktnim kontaktom među životinjama.
- Indirektno preko živih i neživih vektora.
Čovek igra ključnu ulogu u širenju bolesti – virus, nesvjesno, može prenijeti na rukama, odjeći ili u kosi. Mačke i psi, iako nisu pogođeni virusom, mogu ga prenositi. Virus se može širiti i putem stočne hrane, klaoničkog otpada i sličnih materijala.
Virus je izuzetno otporan:
- Na vlažnom tlu ostaje zarazan do 20 sedmica.
- Na niskim temperaturama može preživjeti godinama.
- Kuhanje na temperaturi od 55°C uništava virus za 20 minuta.
Kako farmer može zaštititi svoju farmu?
Iako je bolest visoko zarazna, postoje koraci koje farmeri mogu preduzeti:
- Provjeravati da li u regiji ili državi iz koje kupuju životinje postoje prijavljeni slučajevi slinavke i šapa. Ovo je lakše uz konsultacije s lokalnim veterinarom.
- Osigurati da sve uvezene životinje prođu kroz karanten.
- Provoditi redovne zoohigijenske mjere
Svaki farmer je obavezan da obavjesti nadležne službe ako sumnja na pojavu ove bolesti na svojoj farmi!
Samo zajedničkim naporima farmera, lokalnih veterinarskih službi, entitetskih i državnih službi za veterinarstvo i poljoprivredu možemo zadržati status države službeno slobodne od ove bolesti.
Priredio Dr.Vet. Med
Zlatan Hasibović
Iz MKF “Lider” kažu da nude rješenje za sve izazove i potrebe poljoprivrede, bilo da je riječ o proizvodnji ili uslugama u ovom sektoru. Potvrđuju nam da se i oni oslanjaju na dugoročnu saradnju zasnovanu na obostranom povjerenju i partnerskom odnosu.
“Nudimo pakete finansijskih i besplatnih, nefinansijskih usluga prilagođen potrebama i interesima poljoprivrednika tokom cjelokupnog trajanja saradnje. Finansijski ih podržavamo u nabavci opreme i poljoprivrednih mašina, izgradnji ili adaptaciji objekata, nabavci stoke i peradi, sjemenskog/sadnog materijala, đubriva i stočne hrane te ostalih investicija vezanih za poljoprivredu ili kombinaciji navedenih namjena“, navode iz ove fondacije.
U paketu nefinansijskih usluga su savjetovanje, edukacija, asistencija, promocija, uvezivanje, razmjena iskustava i razvoj ideja. Također, razvili su i platformu za male privrednike Pravi lider, koja poljoprivrednicima omogućava besplatno oglašavanje proizvoda i usluga, pristup edukacijama, uspostavljanje novih partnerstava i pristup informacijama o svim aktuelnim sadržajima vezano za njihov biznis.
